KLIMATYCZNY PANEL OBYWATELSKI Vodič za gradske uprave

Klimatski građanski paneli se mogu inicirati ne samo od strane aktivista, nego i od strane predsjednika grada ili savjeta grada. Da bi se zaštitila klima, vrijedi početi od pripreme cjelokupnog plana rada – od novih izvora energije, preko energetsko zagrijavanje zgrada sve do ishrane, a tijekom građanskog panela se predstavlja jedino najbitnije ili kontroverzne teme.

Zahvaljujući organizaciji građanskog panela, može se saznati što građanstvo misli o zaštiti klime, što bi voljeli da se implementira u njihovom gradu te na koja rješenja pristaju. Jedna od osnovnih koristi iz preporuka panela je djelovanje u skladu sa željama građana i njihova podrška za izabrana rješenja.

Građanski panel je sasvim drukčija forma angažiranja građana u odlučivanje i društvene konzultacije. Prije svega, građani koji učestvuju u panelu dobijaju velku dozu znanja- panel počinje edukativnim djelom. Također, ima jako puno vremena za rasprave, predstavljanje pluseva i nedostataka pojedinih rješenja, zahvaljujući čemu preporuke panela mogu biti svjesne i promišljene. Cijela forma panela je tako koncipirana, kako bi njegove krajnje preporuke bile vrijedne povjerenja. 

Vrijedi naglasiti, da se sastav panela može smatrati reprezentativnim- on je grupa koja je birana uz određene demografske kriterijume. Učesnike panela se bira između svih građana, dok se u učešće poziva samo osobe, koje su dobile pismeni poziv za učešće. Tako da skoro ne postoji mogućnost da iste osobe učestvuju u više projekata, kao što biva ponekad kod otvorenih društvenih konzultacija.

Sastanci panela vode posebno pripremljene osobe, što doprinosi dobroj atmosferi razgovora. Osim toga, priznavanje poreporuka panela za obavezujuće, ako je njihova podrška na nivou 80 odsto, gradi kod građana osjecaj odgorovrnosti i angažira ih u rad lokalne zajednice.

Osnovna uloga općine u građanskom panelu je priprema postupka biranja koordinatora, određivanje tema panela (koja pitanja treba rješiti), suradnja kod biranja učesnika za panel te podržavanje promoviranja ili organiziranje cijele izborne kampanije, ovisno o modelu.

Od čega početi? Savršeno je, ako na početku općina organizira radionicu na temu građanskih panela za predsjednika, savjet općine i druge ključne ljude u uredu. To je prilika, kako bi se saznalo više o praktičnom djelu deliberacijske demokratije, to je također vrijeme za postavljanje pitanja u cilju shvatanja svih pojedinosti. Na taj se način može osjećati sigurno, kad se panel pokreće. Dobra priprema općine za panel ima veoma bitnu ulogu.

Kada je već donesena odluka predsjednika o organizaciji klimatskog građanskog panela u vašem gradu, sljedeći je korak određivanje, koja će se pitanja obrađivati tijekom trajanja panela. Dobro je tada organizirati radionicu sa učešćem predstavnika nevladinog sektora i vanjskih eksperata, kako bi se sve to zajednički definiralo. Radi se o tome, da bi izabrane teme imale što veću društvenu podršku.

Sljedeća je stvar izbor tima koordinatora panela. Koordinatori mogu biti izabrani od strane općine na osnovu natjecanja za nevladin sektor ili na osnovu upita za ponudu. Nije loše odrediti ranije, koji je budžet namijenjen za panel, kako se ne bi ponuđači međusobno natjecali sa cijenom. Mnogo je bolje ako natjecanje dotiče onoga, kto najbolje će voditi panel, dok je cijena manje bitna.

Da li općina izravno učestvuje u samom panelu? Da, ovdje postoji široka lepeza mogućnosti. Za početak, općina može predložiti teme za edukativni dio te eksperte za predstavljanje tog djela panela. Obično u programu je vrijeme za općinu namijenjeno prezentiranju dosadašnjih radnji te planova za budućnost. Općina može također predstaviti svoja rješenja te komentirati prijedloge drugih strana. Dalje, općina približno procjenjuje trošak prijavljenih prijedloga, kako bi učesnici panela znali okvirni financijski dio te provjerava da li izvršenje pojedinih prijeldoga bi bilo u skladu sa važečim propisima.

Bez obzira što općina narčuje panel, konačne odluke vezane za tok panela i program su u nadležnosti koordinatora, čija je neovisnost jedna od ključnih stvari standarda. Općina može, na primjer, prijavljivati prijedloge eksperata za edukativni dio, međutim o tome tko će biti izabran, odlučuju koordinatori. Ovo je kao kad idemo sa autom na tehnički pregled: iako mi plaćamo tu uslugu, ne odlučujemo je li naš automobil ispravan. Neovisnost koordinatora povećava povjerenje građanstva, također ima za cilj pravedno tretiranje svih strana.

Na kraju preostaje implementiranje preporuka, što je -svakako-zadatak općine. Treba razmisliti da li koordiniranje implementacije preporuka će biti zadatak djelatnika općine ili neke vanjske tvrtke? A možda će biti stvorena u tom cilju posebna jedinica? Vrijedi povesti računa o tome da se cijeli postupak odvija potpuno transparentno- na web stranici treba predstaviti plan implementacije svih preporuka, informacija o osobama koje su za to odgovorne, kao i informacija o tome, na kojoj je etapi implementiranje svake od preporuka. Dobra je praksa na toj etapi sazivanje od strane predsjednika neovisnog tima za praćenje, koji će nadgledati implementiranje preporuka.