KLIMATYCZNY PANEL OBYWATELSKI NA NIVOU DRŽAVE

Osnovni elementi


Uvod

Organizacija panela na nivou države je dopuna cjelokupne strategije zaštite klime, koju izrađuje ekspertski tim. Građanski paneli rješavaju najbitnija ili najviše kontroverzna pitanja vezana sa ovom strategijom. Sa formalne strane, organizator tih panela je vlada, a vode ih neovisni koordinatori. Sastanci se odvijaju vikednima, standardno, jednom mjesečno, ili-po potrebi-i češće.

Veličina panela

  1. pojedinačni panel- 150 osoba plus 30 rezervnih učesnika
  2. multipanel- 3 paralelna tematska panela po 50 osoba plus 10 rezervnih učesnika za svaki panel, ukupno 180 osoba.

Demografski kriterijumi koji se uzimaju u obzir kod biranja učesnika panela

  1. pol
  2. godište
  3. obrazovanje
  4. mjesto stanovanja – selo/manji grad/veliki grad (više od 100 tisuća stanovnika)
  5. regija
  6. drugo, na primjer etnička skupina

Formula panela

Ovisno o potrebama panela, građanski panel vezan za zaštitu klime na nivou države može imati oblik pojedinačnog panela, gdje su sve preporuke izrađene od strane jedne grupe osoba ili oblik multipanela, gdje nekolik nasumično biranih grupa učesnika (tematskih panela) se bavi istovremeno različitim temama. Multipanel ima za cilj bržu izradu preporuka u više oblasti.

Sastav svakog tematskog panela uzima u obzir demografsku strukturu države, u skladu sa primljenim kriterijumima. Svi učesnici panela zajedno slušaju opći uvod u temu klimatskih promjena, nakon toga, već posebno, se bave pripremom rješenja za pojedina pitanja, za koja su birani. Zahvaljujući tome, pojedine grupe mogu se koncentrirati na konkretnim pitanjima pa ih bolje obraditi- imaju za to više vremena.

Birački kolegij

Koordinatori građanskog panela na nivou države bira birački kolegij. U njegov sasatv ulazi 20 osoba- 10 žena i 10 muškaraca. Uzima se u obzir dvije starosne skupine: do 49 godina i od 50 godina (po pola). Birački kolegij se bira nasumično između osoba koje imaju najmanje naučnu titulu doktora nauka. Spisak osoba koje mogu biti birane za kolegij obuhvaća na primjer djelatnike svih visokih škola u datoj državi (ili 10 biranih nasumično)iz četiri oblasti: psihologije, socjologije, politologije i pedagogije.

Birački kolegij oglašava natjecanje za pravna lica koja mogu voditi građanski panel (nevladini sektor ili tvrtke), nakon toga vrši intervjue sa kandidatima. Kolegij također bira vanjske stručnjake-osobe koje će voditi sastanke- za panel za praćenje.

Birački kolegij se bira nsaumično, kako bi se njegovim članovima osiguralo neovisnost, Ovo također utječe na društvenu precepciju odluka, koje panel donosi. Sastav kolegijuma, koji se sastoji od osoba koje predstavljaju različite oblasti društvenih nauka, ima za cilj osiguranje šireg pogleda, što se prenosi na bolju kvalitetu donesenih odluka.

Izbor tema za panel

Teme klimatskog građanskog panela na nivou države se mogu birati na sljedeće načine:

  1. organizacijom radionice sa učešćem predstavnika vlade, parlamenta, nevladinog sektora i eksperata
  2. organizacijom panela za agendu, u sastav kojeg ulazi 50 nasumično odabranih osoba (plus 10 rezervnih učenika) iz cijele države, u skladu sa demografskim kriterijumima (pod istim uvjetima, kao kod običnog građanskog panela)

Ako o izboru tema odlučuje panel za agendu, tada prijedloge za koje će se automatski glasati, mogu prijaviti na primjer:

  1. članovi tima eksperata, koji se bavi izradom strategije zaštite klime na nivou države (ako postoji)
  2. nevladine organizacije koje se bave temom zaštite klime
  3. naučni djelatnici iz visokih škola ili institucija čija je djelatnost vezana za zaštitu klime
  4. grupa najmanje 5 poslanika ili senatora
  5. predsjednik države
  6. ministri

Osim toga, svaki građanin može prijaviti sopstvene prijedloge tema, međutim da li će se oni razmatrati, ovisi o učesnicima panela.

Cilj panela za agendu je biranje onih tema, koje su, sa točke gledišta društva, najbitnije.

Praćenje poštovanja standarda- panel za praćenje

Panel za praćenje čuva i nagleda pravilno odvijanje i poštovanje standarda građanskog panela. U njegov sastav ulazi 30 nasumično odabranih građana, sa uzimanjem u obzir demografskih kriterijuma: pola, godišta i nivoa obrazovanja.

Mogući su sljedeći oblici organizacije panela za praćenje:

  1. U njegov sasstav ulaze građani glavnoga grada, što omogućava brže reagiranje na prijave i, u slučaju potrebe, češće sastanke, također tijekom radne sedmice.
  2. u sastav ulaze građani iz cijele države, dok se sastanci odvijaju samo subotom.

Panel za praćenje rješava sva pitanja i sumnje, koje strane predstave. Svoje napomene mogu također poslati sve zainteresirane osobe. O tome, da li će se obrađiavti pitanje koje je poslalo lice koje nije strana, odlučuje tim na praćenje glasanjem, na zahtjev najmanje 5 učesnika.

Ako se pojave sumnje vezane za pravilno sastavljanje programa, tim za praćenje može pokrenuti postupak arbitraže (opisan u modelu panela na lokalnom nivou te u vodiču o građanskim panelima).

Sastanci panela za praćenje vode stručnjaci, koji nisu članovi tima koordinatora. Njih bira birački kolegij.

Utjecaj preporuka na odluke

Savršeno je, kad su preporuke, koje su dobile podršku panela na nivou najmanje 80 odsto, tretirane kao važeće i obavezujuće za vladu i parlament. Osim toga, u roku od 6 mjeseci od dana dobijanja preporuka, vlada predstavlja preporuke, koje su dobile najmanje 65 odsto podrške učesnika panela.